preskoči na sadržaj

Osnovna škola Draž

 > Naslovnica
Vijesti

Mislim, dakle postojim!

Autor: Radmila Šapić, 11. 2. 2011.

Na današnji dan, 11. veljače, umro je poznati francuski filozof, fizičar i matematičar René Descartes (1596. - 1650).

Gotovo svatko je čuo njegovu poznatu izreku Mislim, dakle postojim i svatko zna što je to Kartezijev koordinatni sustav poznat i kao pravokutni koordinatni sustav (uči se u 7. razredu osnovne škole), kojeg uvodi upravo on.

Svoditi algebarske probleme na geometrijske bilo je uobičajeno još od antičkog doba, ali kasnije su postojali ne baš uspješni pokušaji obrnutog pristupa. Najbliže otkriću analitičke geometrije došao je Marin Getaldić.("Prvi hrvatski matematičar europskog formata")

Glavni problem i prepreka uvođenju analitičke geometrije bilo je interpretiranje veličina na standardni fizikalni način, prva potencija je dužina, druga je površina a treća volumen.

Descartesu x2 nije površina već broj kojem geometrijski odgovara parabola. Ovime su i jednadžbe s xn , kad je n veći od 3, dobile smisao.

Descartes postiže konačni korak i otkriće analitičke geometrije u svom djelu La Géométrie iz 1637. godine. Prema anegdoti, promatrao je muhu na stropu i dobio ideju za uvođenje koordinatne ravnine.  Ideja je da se svaka točka u ravnini može jednoznačno prikazati kao uređen par realnih brojeva x i y koji predstavljaju udaljenosti te točke od dva međusobno okomita pravca.




Vijesti

Mislim, dakle postojim!

Autor: Radmila Šapić, 11. 2. 2011.

Na današnji dan, 11. veljače, umro je poznati francuski filozof, fizičar i matematičar René Descartes (1596. - 1650).

Gotovo svatko je čuo njegovu poznatu izreku Mislim, dakle postojim i svatko zna što je to Kartezijev koordinatni sustav poznat i kao pravokutni koordinatni sustav (uči se u 7. razredu osnovne škole), kojeg uvodi upravo on.

Svoditi algebarske probleme na geometrijske bilo je uobičajeno još od antičkog doba, ali kasnije su postojali ne baš uspješni pokušaji obrnutog pristupa. Najbliže otkriću analitičke geometrije došao je Marin Getaldić.("Prvi hrvatski matematičar europskog formata")

Glavni problem i prepreka uvođenju analitičke geometrije bilo je interpretiranje veličina na standardni fizikalni način, prva potencija je dužina, druga je površina a treća volumen.

Descartesu x2 nije površina već broj kojem geometrijski odgovara parabola. Ovime su i jednadžbe s xn , kad je n veći od 3, dobile smisao.

Descartes postiže konačni korak i otkriće analitičke geometrije u svom djelu La Géométrie iz 1637. godine. Prema anegdoti, promatrao je muhu na stropu i dobio ideju za uvođenje koordinatne ravnine.  Ideja je da se svaka točka u ravnini može jednoznačno prikazati kao uređen par realnih brojeva x i y koji predstavljaju udaljenosti te točke od dva međusobno okomita pravca.




E DNEVNIK

Za učenike i roditelje

Za nastavnike

LEKTIRE

Oglasna ploča
Edu.hr

Hrabri telefon

              0800 0800

DOKUMENTI
Fiskalna odgovornost
Tražilica
Carnetove novosti
Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Anketa
Koliko dnevno vremena provodiš za računalom?





Forum
Korisni linkovi
Brojač posjeta
Ispis statistike od 3. 10. 2010.

Ukupno: 233503
Ovaj mjesec: 1950
Ovaj tjedan: 615
Danas: 24
CMS za škole logo
Osnovna škola Draž / Ive Lole Ribara 1, HR-31305 Draž / os-draz.skole.hr / ured@os-draz.skole.hr
preskoči na navigaciju